U Orahovici se u razdoblju 25.10. – 31.10.2025. održala Erasmus+ razmjena mladih pod nazivom Empathic You(th). U projektu su sudjelovale tri škole: II. gimnazija Osijek iz Hrvatske, Audentes International School iz Estonije i Tofaş Fen Lisesi iz Turske. Našu školu predstavljali su učenici drugog, trećeg i četvrtog razreda s profesoricama Tanjom Karakaš i Kristinom Inhof.
Tko smo mi?
Bilo je poslijepodne u planinama Orahovice kada je grupa od 31 učenika i 6 nastavnika stigla u Centar za edukaciju GDCK-a Osijek u Orahovici. Prije toga sudionici su doživjeli dug i stresan dan putovanja koji je uključivao spore hrvatske vlakove i autobuse. Učenici su stigli iz Hrvatske, Turske, pa čak i Estonije oplemenjujući projekt kulturnim vrijednostima. Svi učenici došli su iz različitih razloga, neki su tražili nova poznanstva, neki su došli zbog novih iskustava, a neki su došli ne znajući što očekivati.
Grad u kojem se odvijao naš Erasmus+ projekt zove se Orahovica i ima prekrasnu prirodu. Šetali smo šumama, gradom i dugom šetnjom prirodom do jezera. Imali smo neke posebne zadatke u gradu kako bismo prikupili priče o diskriminaciji i to nam je dalo priliku da više otkrijemo grad.
Što smo naučili/iskusili?
Primarni cilj našega sudjelovanja u Erasmus+ projektu u Hrvatskoj bio je razviti dublje razumijevanje empatije. Svaki dan bila je drukčija radionica kojoj smo morali prisustvovati, a sve radionice dale su nam nova znanja.
Prije radionica radili smo zanimljive igrice kako bismo bili energičniji za nadolazeće zadatke. Bilo je to baš kao zagrijavanje prije sporta.
Prvoga dana puno smo naučili jedni o drugima u radionici pod nazivom Human bingo. Gradnja tornja dala nam je priliku za vježbanje komunikacijskih vještina i timskoga rada. Na kraju prvoga dana otkrili smo društvenu igru Halli Galli koja je postala naša omiljena aktivnost do kraja projekta. Suočavajući se s drugim danom, neki od nas bili su nervozniji jer smo svi morali prezentirati svoje radionice o empatiji. Također smo imali interkulturalnu večer s nacionalnim plesovima na kojoj smo imali priliku probati hranu i pića iz različitih kultura. Stvorene su cjeloživotne uspomene!
Trećega dana raspravljali smo o priči koja je izazvala oštre rasprave između učenika, pa čak i nastavnika. U toj radionici naučili smo kako gledati na različite perspektive, razumjeti empatiju i kako se ne bojati izraziti svoje mišljenje u prostoriji punoj ljudi.
Intervju
Evo nekih misli i dojmova učenika koji su sudjelovali u projektu i
općega mišljenja naše voditeljice projekta Jelene Karakaš.
„Saznala sam da je danas turski Dan neovisnosti i da ljudi nose crveno na ovaj dan, a također govorim o svojim očekivanjima za ovaj projekt. Mislim da bi bilo ispravno reći da su ispunjena, sigurna sam da su se učenici zabavili na radionicama i to je zaista moje najvažnije očekivanje.”
Turski učenici bili su vrlo vrijedni i u potpunosti su se uložili u projekt.
„Ovaj projekt definitivno mi je pomogao da se povežem s ljudima iz drugih zemalja, a također sam učila o njihovoj kulturi. Na primjer, naučila sam estonsku zastavu i tradicionalni ples te hrvatsku tradicionalnu odjeću.“ (Gulceray, turska učenica).
Estonski učenici bili su vrlo otvoreni za nova prijateljstva, a također i za stjecanje znanja.
„Bila sam jako zadivljena turskom svadbenom ceremonijom i također sam puno naučila o hrvatskoj povijesti koju prije nisam znala. Već se smatram empatičnom, ali postojale su određene radionice poput Što biste učinili? koje su mi pomogle da još više proširim perspektivu.“ (Lisete, estonska učenica)
Hrvatski učenici bili su zapanjeni shvativši koliko sličnosti postoji između njihove kulture i kulture Turske i Estonije.
„Stvarno sam uživala u estonskom plesu, a mislim da je to nešto što može odgovarati svima ovdje. Naučila sam se staviti u tuđe cipele i vidjeti stvari iz njihove perspektive.“ (Mihaela, hrvatska učenica)
Svi su na kraju puno naučili o razumijevanju drugih, što ih je potaknulo da prihvate empatiju.
